Tržište rada: svibanj 2022

U Hrvatskoj je broj objavljenih novih slobodnih radnih mjesta za svibanj bio 22% viši nego u 2021. godini. Podaci o objavljenim slobodnim radnim mjestima su prikupljeni s online oglasnih portala za posao i stranica karijera poslodavaca u Hrvatskoj za razdoblje izvještavanja.

Zaposlenost nastavlja rasti, a potražnja za novim zaposlenicima ostaje i dalje na vrlo visokoj razini, a i nezaposlenost je ponovno pala u svibnju. Međutim, rat u Ukrajini i poteškoće u nabavnim lancima opterećuje gospodarstvo. S druge strane, trgovina, ugostiteljstvo i mnoge druge usluge imaju koristi od ukidanja ograničenja povezanih s koronom.

Broj zaposlenih se povećao za oko 200 tisuća od 2016. godine, a u travnju 2022. je bilo zaposleno 1.573.221 osoba. To je 46 tisuća više nego prije godinu dana. Međutim, treba uzeti u obzir da je prošle godine sezonsko zapošljavanje započelo puno kasnije i kompanije iz turističkog sektora su ovaj put zadržali veći broj zaposlenika u radnom odnosu i izvan turističke sezone.

U svibnju 2022. broj nezaposlenih je pao ispod 110 tisuća, što je 10 tisuća manje u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na svibanj prošle godine to je 29 tisuća manje. Stopa nezaposlenosti pala je od ožujka do travnja za 0,5 postotna boda na 7,0 posto i tako je 1,2 postotna boda niža nego u istom mjesecu prošle godine. Dakle, broj nezaposlenih je sada niži nego prije izbijanja pandemije korone, a danas je prema HZZ-u pao ispod 107 tisuća.

Oštar pad nezaposlenosti u svibnju je povezan očito i s činjenicom da se svake godine otvara više radnih mjesta sa sezonskim zapošljavanjem. No i nakon otklanjanja ovih sezonskih čimbenika, broj nezaposlenih se iz godine u godinu smanjuje.

Prema Google Trendsu, broj osoba koje traže posao u svibnju ove godine smanjio se za 7% u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je očekivano s obzirom na to da se broj zaposlenih osoba povećava iz mjeseca u mjesec. Dakle, kako se povećava zaposlenost, tako se smanjuje i broj osoba koje traže posao.

Broj objavljeni oglasa za posao je rekordan za svibanj ove godine. Broj novih objavljenih oglasa raste u gotovo svim djelatnostima, a najviše otvorenih natječaja je za zanimanja iz djelatnosti prodaje, turizma i ugostiteljstva te transporta, što je uobičajeno za ovaj period godine. Također, to su i zanimanja koja su općenito praćena većom stopom fluktuacije zaposlenika.

Povodom sezonskog zapošljavanja, potražnja za radnom snagom se povećala u gotovo svim županijama u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, najviše u Zagrebu i županijama Splitsko-Dalmatinska, Primorsko-Goranska i Istarska.

Nakon što su trgovine, restorani, hoteli i druge uslužne djelatnosti ostvarile manju prodaju u korona krizi, sada ponovno zapošljavaju radnike. To nije tako lako, jer su mnogi zaposlenici tijekom krize tražili posao u drugim djelatnostima. Proces traženja će stoga vjerojatno trajati duže nego što je to bilo u prethodnim sezonama. A nova potražnja se pretvara u više radnih mjesta, odnosno veću zaposlenost.

Ljudski potencijali i dalje najviše rastu posljednjih 12 mjeseci, a izgleda da je potražnja za developerima početkom ove godine dosegla vrhunac i sada se smanjuje. Očekujemo da će se potražnja za developerima srednjoročno zadržati na trenutačno razini, najviše zbog nedostatka kvalificirane radne snage. Takvi trendovi su vrlo slični i na međunarodnoj razini. Da se razumijemo. Developeri jesu i bit će jedni od najtraženijih zanimanja, međutim njih se ne može samo tako stvoriti čarobnim štapićem iz ničega. IT kompanije ne mogu rasti bez novih developera, a ako IT kompanije ne rastu neće rasti ni potražnja za developerima (u apsolutnim vrijednostima). Slično kao u turizmu s nedostatkom sezonskih radnika. Dakle, rast pojedine branše je ograničen resursima (radna snaga, energija, sirovina, materijali itd).

Kako će se razvijati tržište rada ovisi o gospodarstvu. I unatoč kriznom raspoloženju mnogih građana, ne izgleda sve tako loše. Hrvatska vlada i mnogi ekonomski instituti za ovu godinu očekuju rast BDP-a. Ako hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti, kao što je bilo prošle godine, to bi mnoge tvrtke trebalo potaknuti na traženje novih radnika. Do sada je odlučujući faktor bio nedostatak radne snage. Hrvatsko stanovništvo stari i smanjuje se, trend koji se događa u svim razvijenim zemljama. U bliskoj budućnosti bit će desetke tisuća manje građana tipične radne dobi, svake godine.

Srednjoročno i dugoročno, stvari na tržištu rada izgledaju dobro u pogledu potražnje za radnom snagom. Ali što će se dogoditi u sljedećih nekoliko mjeseci? Još uvijek postoje veliki rizici zbog moguće geopolitičke ekspanzije rata Ukrajine ili opsežnog zaustavljanja opskrbe energijom. Ako se rat još dugo nastavi, očekuju se negativni učinci na tržište rada. Posebno je zabrinjavajuće što se masovno dižu cijene energenata i drugih sirovina. Osim toga, međunarodna nabava je problematična jer su važni opskrbni lanci poremećeni. Kineska politika o postizanju nulte stope zaraze na COVID sa strogim zatvaranjem također ima značajan utjecaj na njihovu proizvodnju i samim time na međunarodne nabavne lance. Međutim, hrvatsko tržište rada još uvijek se opire tim problemima. Zasada, čini se samo da će potražnja za radnom snagom nakon sezonskog zapošljavanje malo usporiti, ali ne zaustaviti se ili preokrenuti, odnosno ići u smjeru značajno veće nezaposlenosti.