U podacima tržišta rada nema naznaka recesije

Nedavne vijesti o ekonomiji su uglavnom negativne, s izvješćima o usporavanju gospodarskog rasta i povećanoj neizvjesnosti. Mnogi stručnjaci i analitičari izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti recesije i sve je veća razina pesimizma među investitorima i potrošačima, međutim naznake recesije se za sada ne vide u podacima sa tržišta rada.

Kao razlozi za negativno raspoloženje se navode poremećeni globalni lanci opskrbe, rast cijena energenata i naravno rat u Ukrajini. Takvi uvjeti bi trebali navesti poslodavce da odgode ulaganja i zapošljavanje, međutim podaci nikako ne upućuju na smanjenju potražnju za radnom snagom. Samo u listopadu ove godine su hrvatski poslodavci zapošljavali 5.434 više osoba u odnosu na prethodni mjesec sa stopom nezaposlenosti koja je dosegla 6,5 posto. U listopadu ove godine je bilo 37 tisuća više zaposlenih nego isti mjesec prije godinu dana, 78 tisuća više nego prije 2 godine, a 193 više nego prije 4 godine.

To je izvanredan pokazatelj sa tržišta rada.

Novi oglasi za posao također mogu pružiti vrijedan pregled u trenutno stanje i trendove na tržištu rada. Prateći broj i vrste oglasa za posao, mogu se steći bolji uvidi koje su industrije i vještine u velikoj potražnji, a mi ih smatramo i najboljim pokazateljem potražnje za radnicima kao i buduće zaposlenosti.

U Hrvatskoj i u drugim europskih državama su novi objavljeni oglasi za posao i dalje stabilni, što ukazuje da se potražnja za radnicima nije smanjila. Prema našem indexu koji mjeri trendove kod oglasa za posao, broj oglasa za posao u Hrvatskoj je u studenom ove godine bio 5% viši nego prije godinu dana, 47% viši nego prije dvije godine, a čak 112% iznad vrijednosti prije pandemije.

Treba se zapitati da li bi kompanije stvarno išle zapošljavati nove radnike, ukoliko očekuju veliko smanjenje ekonomske aktivnosti.

Točno je da se tržište rada malo „hladi“, ali njegovo usporavanje je puno blaže nego što su mnogi očekivali i nije dovoljno veliko da utječe na potražnju za radnom snagom. Omjer novih objavljenih oglasa za posao i broja nezaposlenih nastavlja silazni trend zadnjih nekoliko mjeseci, ali više zbog sezonalnosti nego pada ekonomske aktivnosti. Taj omjer i dalje je puno veći nego prije godinu dana. Omjer otvorenih radnih mjesta i nezaposlenih radnika je u studenom iznosi 14% više od prosjeka 2019. godine.

Nominalan rast plaća također upućuje da je potražnja za radnicima još uvijek vrlo velika.

Ekonomske recesije se obično definiraju kao razdoblja značajnog pada ekonomske aktivnosti, poput smanjenja BDP-a, zaposlenosti i trgovine. Iako postoje uvijek potencijalni rizici i izazovi koji bi mogli izazvati recesiju, poput promjena monetarne politike, globalnih ekonomskih uvjeta ili geopolitičkih događaja, nemoguće je znati sa sigurnošću hoće li ili kako će ti čimbenici utjecati na europsku ekonomiju u 2023. godini, međutim smatramo da su glasine o propasti tržišta rada uvelike pretjerane.

Stopa otpuštanja radnika je već 12 uzastopnih mjeseci ispod je razine prije 2020., a vjerojatnost velikog broja otpuštanja u širem gospodarstvu je prama našem mišljenju i dalje vrlo niska.

Može biti i da zbog demografskih trendova čak i smanjena ekonomska aktivnost ne može previše utjecati na smanjene potražnje za radnom snagom. Svakako bi trebalo istražiti na koje sve načine demografski trendovi utječu na tržište rada.

U cjelini, jasno je da je trenutačna ekonomska okolina izazovna i da postoji mnogo rizika i neizvjesnosti koji bi mogli dovesti do recesije. Međutim, važno je zapamtiti da je ekonomija složena i dinamična te da postoji i mnogo čimbenika koji mogu pomoći kod gospodarskog rasta i stabilnosti u nadolazećim mjesecima i godinama.

Smatramo da ne treba podcjenjivati hrvatsko tržište rada. Gospodarski izgledi možda nisu bajnoviti, ali poslodavci i dalje nastavljaju zapošljavati tempom koji bi 2019. godine izazvao oduševljenje, a i nominalne plaće ne usporavaju onoliko koliko se očekivalo. Tržište rada bi se zaista moglo susresti s nekim problemima tijekom iduće godine, ali za sada izgleda da ćemo dosta lijepo „uploviti“ u 2023. godinu.