Gender Pay Gap
Gender Pay Gap u Hrvatskoj je 23%
Adorio Gender Pay Gap izvještaj mjeri razliku u plaćama između muškaraca i žena koji rade u Hrvatskoj. Razlika u plaćama temelji se na podacima koji su prikupljeni od korisnika pomoću ankete u razdoblju od 01.09.2022 do 15.11.2022. Više od 30 tisuća osoba je sudjelovalo kod istraživanja i analizirali smo plaće prema radnom mjestu, spolu, stručnoj spremi, radnom iskustvu i obrazovanju. Također smo pitali jesu li zadovoljni s plaćom i mogu li plaćom pokriti svoje troškove života.
Prema našem istraživanju Gender Pay Gap u Hrvatskoj iznosi 23%. Dakle, u Hrvatskoj i dalje postoji razlika u načinu na koji su muškarci i žene plaćeni, čak i ukoliko se uzmu svi čimbenici koji utječu na visinu plaće poput radnog mjesta, stručna sprema, radno iskustvo ili obrazovanje. Ovdje možete provjeriti opširnije rezultate istraživanja.
EUROSTAT inače prikazuje 11% kao službenu razliku u plaćama, međutim mi smatramo da ti podaci netočno prikazuju razliku u plaći između muškaraca i žena, jer je prosječna plaća za muškarce, zbog udjela sive ekonomije u Hrvatskoj, prikazana niže nego što je ona zapravo. U ovom članku smo opširnije objasnili zbog čega smatramo da je razlika u plaćam zapravo 23%, a ne 11% kako prikazuje EUROSTAT, odnosno DZS.
Iako nijedna zemlja još nije postigla u potpunosti smanjiti razliku u plaćama prema rodu, prvih 10 s ljestvice uklonilo je najmanje 80 posto svojih razlika u plaćama, a predvođene su Islandom, koji vodi na globalnoj ljestvici. Druge skandinavske zemlje poput Finske, Norveške i Švedske nalaze se u prvih pet, s dodatnim europskim zemljama kao što su Irska i Njemačka na devetom odnosno desetom mjestu.
Naše istraživanje također upućuje da je razlika u plaći nešto manja kod mlađih žena, dakle prije nego što postanu majke, kada se uspoređuju s muškarcima. Međutim jaz se kontinuirano povećava 10 godina nakon prve godine radnog iskustva.
Iz istraživanja se također može zaključiti da se razlika u plaćama dodatno poveća nakon poroda prvog djeteta. Moguća objašnjenje za to je da žene zbog poroda posljedično propuštaju promaknuća i da jednostavno skupljaju manje iskustva na tržištu rada. Obično majke duže ostaju na porodiljnom dopustu nego očevi nakon rođenje djeteta. Uspoređujući žene koje su imale istu plaću prije napuštanja radnog mjesta, plaće su po povratku u prosjeku 2% niže za svaku godinu neprovedenu na tržištu rada. Ova razlika je nešto viša kod visokoobrazovanih žena.
Na ovaj zaključak upućuju i podaci o nezaposlenosti žena. Prije rođenja prvog djeteta stope nezaposlenosti su gotovo identične, a velika se razlika u stopi nezaposlenosti između muškaraca i žena javlja se s dolaskom prvog djeteta. U godinama kada žene najčešće imaju prvo dijete, stopa nezaposlenosti za žene je 19% viša u odnosu na muškarce. Taj jaz se sa godinama nastavlja rasti te u jednom trenutku dosegne 58%.
Početne plaće kod visokoobrazovanih žena su 8% niže nego kod muškaraca, a razlika u plaćama se povećava s godinama. U dobi od 18 do 24 godine žene zarađuju 16% manje. To je najviše zbog toga jer su žene zaposlene na radnim mjesta koji su manje plaćeni u usporedbi s poslovima na kojima se muškarci češće zapošljavaju. Međutim kada se uspoređuju plaće oba spola s istim radnim mjestom, obrazovanjem i radnim iskustvom, onda je razlika nešto manja. Razlika u plaći se povećava za žene u dobi od 25 do 34 godine, pri čemu žene zarađuju 18% manje. U dobi od 35 do 44 godina, razlika u plaćama se dodatno povećava, pri čemu žene zarađuju 23% manje.
Visoko obrazovanje ne smanjuje razliku u plaćama. Razlika u plaćama između muškaraca i žena pokazuje minimalno ili nikakvo poboljšanje na razinama visokog obrazovanja u usporedbi sa srednjoškolskim.
Žene biraju različita zanimanja od muškaraca. A velike su razlike u plaćama različitih zanimanja. Veliki utjecaj na ukupnu razlike u plaćama može se objasniti i velikom zastupljenošću žena u sektorima s nižim plaćama i bavljenjem poslovima vezanim uz njegu. Takve djelatnosti su najčešće obrazovanje, zdravstvo, administracija i maloprodaja.
Dakle, odabir zanimanja utječe na razlike u plaćama. Međutim, podaci iz našeg istraživanja upućuju i da postoji značajna razlika u plaćama ukoliko se uspoređuju muškarci i žene koji imaju isto radno mjesto, radno iskustvo, obrazovanje i godine.
Žene su također manje zadovoljne se plaćom nego muškarci. 82% žena nije zadovoljno sa svojom plaćom, dok kod muškaraca taj je udio 74%. Također 69% žena smatra da ne može pokriti svoje troškove života s plaćom, međutim „samo“ 55% muškaraca smatra da ne može pokriti svoje troškove života.
Mnogo je čimbenika koji utječu na razliku u plaćama između muškaraca i žena. Rodne razlike u pregovorima o plaćama također mogu biti važna značajka postojećih razlika. Tijekom posljednja dva desetljeća, istraživanja sugeriraju da će muškarci znatno vjerojatnije sudjelovati u pregovorima o plaćama nego žene. Zanimljivo je da takva istraživanja također upućuju da su žene kada pregovaraju u ime druge osobe, jednako uspješne su kao i muškarci.
Prosječna plaća prema stručnoj spremi
| Muškarci | Žene | GPG | |
| Srednja škola | 6.827 kn | 5.566 kn | -18% |
| Prvostupnik | 8.594 kn | 6.660 kn | -23% |
| Magistar | 9.913 kn | 7.952 kn | -20% |
Prosječna plaća prema radnom iskustvu i obrazovanju
| Srednja škola | Muškarci | Žene | GPG |
| 0-1 godina | 5.946 kn | 5.202 kn | -13% |
| 1-2 godine | 6.131 kn | 5.337 kn | -13% |
| 2-4 godine | 6.487 kn | 5.421 kn | -16% |
| 4-6 godina | 6.828 kn | 5.514 kn | -19% |
| 6-10 godina | 6.975 kn | 5.510 kn | -21% |
| 10-20 godina | 7.221 kn | 5.685 kn | -21% |
| 20+ godina | 7.026 kn | 5.802 kn | -17% |
| Prvostupnik | Muškarci | Žene | GPG |
| 0-1 godina | 6.465 kn | 5.877 kn | -9% |
| 1-2 godine | 6.788 kn | 6.051 kn | -11% |
| 2-4 godine | 7.916 kn | 6.324 kn | -20% |
| 4-6 godina | 9.284 kn | 6.618 kn | -29% |
| 6-10 godina | 9.293 kn | 6.843 kn | -26% |
| 10-20 godina | 9.379 kn | 6.969 kn | -26% |
| 20+ godina | 9.579 kn | 7.363 kn | -23% |
| Magistar | Muškarci | Žene | GPG |
| 0-1 godina | 6.868 kn | 6.312 kn | -8% |
| 1-2 godine | 7.946 kn | 6.848 kn | -14% |
| 2-4 godine | 8.511 kn | 7.188 kn | -16% |
| 4-6 godina | 10.061 kn | 7.654 kn | -24% |
| 6-10 godina | 11.087 kn | 8.152 kn | -26% |
| 10-20 godina | 12.054 kn | 9.268 kn | -23% |
| 20+ godina | 11.267 kn | 9.597 kn | -15% |
Prosječna plaća prema starosti i obrazovanju
| Srednja škola | Muškarci | Žene | GPG |
| 18-24 godine | 6.394 kn | 5.340 kn | -16% |
| 25-34 godine | 6.923 kn | 5.558 kn | -20% |
| 35-44 godine | 7.169 kn | 5.682 kn | -21% |
| 45-54 godine | 6.752 kn | 5.552 kn | -18% |
| Prvostupnik | Muškarci | Žene | GPG |
| 18-24 godine | 6.772 kn | 5.913 kn | -13% |
| 25-34 godine | 8.137 kn | 6.492 kn | -20% |
| 35-44 godine | 9.384 kn | 6.999 kn | -25% |
| 45-54 godine | 8.831 kn | 7.192 kn | -19% |
| Magistar | Muškarci | Žene | GPG |
| 18-24 godine | 7.764 kn | 6.533 kn | -16% |
| 25-34 godine | 8.930 kn | 7.297 kn | -18% |
| 35-44 godine | 11.367 kn | 8.776 kn | -23% |
| 45-54 godine | 10.491 kn | 9.130 kn | -13% |
Još analiza
Developeri
Istraživanje: Potražnja za developerima nastavlja padati
Recesija
U podacima tržišta rada nema naznaka recesije
Developeri
Istraživanje: Potražnja za developerima nastavlja padati
iPhone vs Android
Prosječna plaća vlasnika iPhonea je 7.522 kn, a vlasnika Androida je 6.761 kn
Zadovoljstvo s plaćom
79% ispitanika u Hrvatskoj nije zadovoljno sa svojom plaćom
Troškovi života
64% osoba u Hrvatskoj smatra da s plaćom ne može pokriti svoje troškove života
