S konferencije za medije u HUP-u upućen je poziv Vladi da se prestane s umjetnim i naglim povećanjem troška rada. Poslodavci upozoravaju da profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj ostaje znatno ispod prosjeka EU-a, što direktno koči ulaganja u produktivnost i razvoj.
Predsjednik HUP-a, Mislav Balković, poručio je da se gospodarski rast može nastaviti samo uz ozbiljne investicije privatnog sektora, za što tvrtkama treba "prostor". Zbog niske produktivnosti, investicije u privatnom sektoru lani su praktički stagnirale, rastući za samo 0,4 posto.
Prijedlog HUP-a: Balković smatra da bi jedna godina "zastoja" s podizanjem minimalne plaće bila korisna. U budućnosti se predlaže depolitizacija usklađivanja "minimalca" vezanjem uz inflaciju i produktivnost, slijedeći najbolje europske primjere.
Opasnost za radna mjesta i nerealne Vladine najave
HUP je upozorio na posljedice Vladinih najava da će minimalna bruto plaća narasti s 970 na 1.250 eura do 2028. godine:
16 posto članica HUP-a (tvrtki) najavilo je zatvaranje radnih mjesta.
Još 32 posto tvrtki teško bi izdržalo takvo povećanje, uz negativan utjecaj na ulaganja.
U prerađivačkoj industriji situacija je kritična: svako četvrto poduzeće kaže da neće izdržati, a dodatnih 43 posto teško bi prebrodilo takav rast.
Balković je upozorio da bi u slučaju ostvarenja Vladinih najava bilo ugroženo dvostruko više radnih mjesta od onih koja trenutno primaju minimalnu plaću, jer podizanje minimalca generira rast ostalih plaća u poduzeću.
Analitički podaci: Hrvatska nekonkurentna
Glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić, iznio je ključne analitičke podatke:
Rast minimalca: Minimalna plaća je od 2019. skočila za 92 posto, čime se Hrvatska nalazi na drugom mjestu u EU po ukupnom rastu primanja.
Profitabilnost: Profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj je dvostruko manja nego u EU. Hrvatska je "prvak" EU-a prema raskoraku u rastu profitabilnosti i rastu minimalne plaće.
Produktivnost i marže: Produktivnost je pala i lani i ove godine, dok je rast neto marže prije poreza u 2024. godini "mizerno" porastao s 5,5 na 5,9 posto, što je daleko ispod prosjeka EU.
HUP je kritizirao i javni sektor, ističući da je masa plaća skočila 58 posto u zadnje dvije godine, te da je Hrvatska jedna od rijetkih članica EU-a gdje je prosječna plaća u javnom sektoru viša nego u privatnom.
Konkretni primjeri iz pogođenih sektora
Podizanje "minimalca" najviše pogađa radno intenzivne sektore, što su potvrdili predstavnici tekstilne, metalne i drvne industrije.
1. Tekstilna i kožna industrija (Boxmark Leather)
Predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije, Marijan Batina (član Uprave Boxmark Leather), iznio je podatke da prosječna primanja radnika u njegovoj tvrtki u 2025. iznose oko 1200 eura.
Ovogodišnji rast minimalca stvara trošak od oko 1,5 milijuna eura, a te troškove je nemoguće "preliti" u cijene zbog dugoročnih ugovora.
Tvrtka je zbog isplate plaća bila prisiljena prodati dva pogona i smanjiti broj radnika.
Neto marža u djelatnosti tekstila, odjeće i kožnih proizvoda u 2024. iznosila je samo 1,1 posto.
2. Metalska industrija (Harburg - Freudenberger)
Zoran Uranjek, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije (član Uprave Harburg - Freudenberger iz Belišća), upozorio je da preveliki rast minimalne plaće ugrožava konkurentnost tvrtke.
Kompanija je 2022. uložila 13 milijuna eura u novi pogon s planom zapošljavanja 130 radnika.
Zbog velikog rasta plaća i nemogućnosti nošenja s konkurencijom, krajem prošle godine cijeli je pogon ugašen, a strojevi su prebačeni u Poljsku. Prazan pogon danas "zjapi", a prijeti i daljnje seljenje proizvodnje.
Tvrtka, koja je jedan od najvećih poslodavaca u Osječko-baranjskoj županiji (proizvodi strojeve za automobilske gume), smanjila je broj radnika s više od 700 na oko 600.
3. Drvna industrija
U djelatnosti prerade drva i proizvodnje papira marža je lani bila samo jedan posto. Goran Petranović (RST Pellet) upozorio je da bi daljnje povećanje minimalca dodatno urušilo profitabilnost i investicije u drvnom sektoru.
