Prošloga je tjedna cijena barela na londonskom tržištu pala za 2,3 posto, dosegnuvši 61,29 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,35 posto, spustivši se na 57,54 dolara.
Cijene nisu značajnije oscilirale tijekom cijelog tjedna, ali su se pod snažan pritisak našle polovicom tjedna.
Višak ponude i usporavanje potražnje
Pritisak je uslijedio nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila procjenu da ponuda naglo raste, dok je potražnja prigušena.
Zalihe: Zbog viška ponude, svjetske zalihe dosegnule su u kolovozu najvišu razinu u četiri godine, s ukupno 7,9 milijuna barela.
Proizvodnja: Proizvodnja raste jer Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri, kao i SAD, dulje vrijeme povećavaju isporuke.
Gospodarski rast: Potražnju prigušuje sporiji rast najvećih svjetskih gospodarstava od očekivanog.
Dodatno, potražnja bi mogla još više oslabiti ako se trgovinski rat između SAD-a i Kine produlji, što bi usporilo rast dvaju najvećih svjetskih potrošača energenata.
Geopolitička neizvjesnost: Iznenađenje s Trumpom i Putinom
Tržištem nafte upravljaju kontradiktorni geopolitički signali:
Potpora cijenama: Cijene su dobivale podršku zbog poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa Indiji i Kini da prestanu kupovati rusku naftu. Cilj tog pritiska bio je prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina na pregovore o prestanku rata u Ukrajini.
Rizik za pad cijena: No, trgovce je krajem tjedna iznenadila najava novog sastanka između Trumpa i Putina. Dva predsjednika dogovorila su se da će se sastati najkasnije za dva tjedna u Mađarskoj.
Analitičar Tamas Varga iz PVM-a objašnjava tržišnu dilemu: "Najavljeni sastanak dvojice čelnika možda je znak ublažavanja američke pozicije o Rusiji. Ako se ta pretpostavka pokaže točnom, cijene nafte mogle bi pasti."
Do sada je prostor za pad cijena bio ograničen ukrajinskim napadima na ruske rafinerije i prijetnjom sekundarnim sankcijama kupcima ruske nafte, ali ta se dinamika, upozorava Varga, sada može promijeniti.
