ENERGETSKA NEIZVJESNOST

ENERGETSKA NEIZVJESNOST

Energetska dijagnoza Hrvatske: Sigurnost opskrbe je neupitna, ali solidarnost je na kušnji

Dok se na nekim benzinskim postajama bilježe veće gužve, premijer Andrej Plenković poslao je jasnu poruku: Hrvatska nije u 1980-ima i sustav "par-nepar" nije na vidiku. Zahvaljujući strateškim investicijama u energetsku infrastrukturu proteklih godina, država trenutno raspolaže zalihama koje jamče normalno funkcioniranje gospodarstva i prometa do početka ljeta.

Ključna poruka današnjeg istupa bila je usmjerena na suzbijanje panike i poziv na razum u potrošnji energenata.

Tri stupa hrvatske energetske neovisnosti

Premijer je istaknuo da Hrvatska danas žanje plodove ranijih strateških odluka. Naša energetska pozicija temelji se na tri ključne točke:

  1. Terminal za UPP (LNG) na Krku: Jamac sigurnosti opskrbe plinom.

  2. Rafinerija u Rijeci: Modernizirano postrojenje koje omogućuje domaću preradu.

  3. Jadranski naftovod (JANAF): Infrastruktura koja osigurava nesmetan dotok sirovine.

"Mi smo energetski dobro pozicionirani. Rezerve koje trenutno imamo sigurno su dovoljne za normalno poslovanje sljedeća tri mjeseca", potvrdio je Plenković.

Apel protiv "sebičnog" gomilanja zaliha

Poseban osvrt premijer je dao na ponašanje pojedinih kupaca. Iako razumije potrebe poljoprivrednika za mehanizaciju, kritizirao je pretjerano točenje u kanistre.

  • Problem solidarnosti: Gomilanje zaliha "da susjedu ne ostane ništa" proglašeno je iracionalnim i štetnim za društvo.

  • Cijene vs. Nestašica: Plenković je pojasnio da je pravi izazov rast cijena, a ne sam nedostatak goriva, te da država "inteligentnim balansom" između trošarina i marži distributera nastoji zadržati cijene "priuštivima".

Može li državna blagajna to izdržati?

Na pitanje o održivosti paketa pomoći (podsjetimo, jučer je predstavljen 10. paket vrijedan 450 milijuna eura), premijer je bio rezolutan:

  • Nema rezanja osnovnog: Mirovine, plaće i socijalna davanja ostaju netaknuti prioriteti.

  • Fleksibilnost investicija: Manevarski prostor postoji u dinamici javnih ulaganja koja se mogu usporiti ako kriza potraje.

  • EU fondovi: Hrvatskoj su na raspolaganju i sredstva iz Modernizacijskog te Socijalno-klimatskog fonda za amortizaciju šokova.

Dok se na nekim benzinskim postajama bilježe veće gužve, premijer Andrej Plenković poslao je jasnu poruku: Hrvatska nije u 1980-ima i sustav "par-nepar" nije na vidiku. Zahvaljujući strateškim investicijama u energetsku infrastrukturu proteklih godina, država trenutno raspolaže zalihama koje jamče normalno funkcioniranje gospodarstva i prometa do početka ljeta.

Ključna poruka današnjeg istupa bila je usmjerena na suzbijanje panike i poziv na razum u potrošnji energenata.

Tri stupa hrvatske energetske neovisnosti

Premijer je istaknuo da Hrvatska danas žanje plodove ranijih strateških odluka. Naša energetska pozicija temelji se na tri ključne točke:

  1. Terminal za UPP (LNG) na Krku: Jamac sigurnosti opskrbe plinom.

  2. Rafinerija u Rijeci: Modernizirano postrojenje koje omogućuje domaću preradu.

  3. Jadranski naftovod (JANAF): Infrastruktura koja osigurava nesmetan dotok sirovine.

"Mi smo energetski dobro pozicionirani. Rezerve koje trenutno imamo sigurno su dovoljne za normalno poslovanje sljedeća tri mjeseca", potvrdio je Plenković.

Apel protiv "sebičnog" gomilanja zaliha

Poseban osvrt premijer je dao na ponašanje pojedinih kupaca. Iako razumije potrebe poljoprivrednika za mehanizaciju, kritizirao je pretjerano točenje u kanistre.

  • Problem solidarnosti: Gomilanje zaliha "da susjedu ne ostane ništa" proglašeno je iracionalnim i štetnim za društvo.

  • Cijene vs. Nestašica: Plenković je pojasnio da je pravi izazov rast cijena, a ne sam nedostatak goriva, te da država "inteligentnim balansom" između trošarina i marži distributera nastoji zadržati cijene "priuštivima".

Može li državna blagajna to izdržati?

Na pitanje o održivosti paketa pomoći (podsjetimo, jučer je predstavljen 10. paket vrijedan 450 milijuna eura), premijer je bio rezolutan:

  • Nema rezanja osnovnog: Mirovine, plaće i socijalna davanja ostaju netaknuti prioriteti.

  • Fleksibilnost investicija: Manevarski prostor postoji u dinamici javnih ulaganja koja se mogu usporiti ako kriza potraje.

  • EU fondovi: Hrvatskoj su na raspolaganju i sredstva iz Modernizacijskog te Socijalno-klimatskog fonda za amortizaciju šokova.

Još vijesti


Još vijesti



© 2026 Adorio - made withfor