Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) objavila je oštru analizu stanja u domaćem agraru, upozoravajući da visoka ovisnost o uvozu i stagnacija proizvodnje čine Hrvatsku izrazito ranjivom na vanjske šokove. U trenutku dok Bliski istok potresa nova energetska kriza, raste rizik da se globalni skok troškova inputa munjevito prelije na tanjure hrvatskih građana.
Prema HUP-u, prehrambena sigurnost više nije samo ekonomsko, već prvorazredno strateško pitanje koje zahtijeva hitne strukturne zahvate.
Dijagnoza sektora: Rascjepkanost i tehnološki zaostatak
Poslodavci su detektirali ključne strukturne slabosti koje koče rast domaće proizvodnje:
Zemljišni paradoks: Prosječna poljoprivredna površina u Hrvatskoj iznosi svega 7,5 ha, što je daleko ispod prosjeka EU od 17,4 ha. Ovakva rascjepkanost onemogućuje ekonomiju razmjera.
Problem potpora: Čak 80 % hrane proizvodi tek 20 % proizvođača, dok velika većina subjekata prima potpore bez znatnijeg doprinosa ukupnoj proizvodnji.
Nedostatak infrastrukture: Navodnjava se tek 1 % površina (prosjek EU je 6,3 %), a primjena precizne poljoprivrede i modernih tehnologija i dalje je na niskoj razini.
Alarmantni trgovinski deficit
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni ukazuju na duboku ovisnost o stranim tržištima:
Eksplozija uvoza: Od 2019. godine uvoz hrane porastao je za nevjerojatnih 120 %.
Deficit: Trgovinski deficit hrane i pića premašio je 2 % BDP-a (bez žive stoke i preko 3 %).
Kritične kategorije: Samodostatnost u svinjetini pala je na 58 %, u mesu općenito na 65 %, dok je deficit u voću i povrću dosegnuo gotovo 500 milijuna eura.
Inflacijski rizik u 2026. godini
HUP upozorava da hrana i bezalkoholna pića čine značajnih 21,8 % potrošačke košarice. Svako povećanje cijena hrane za 1 postotni bod podiže ukupnu inflaciju za 0,3 boda.
Prognoza: Zbog rasta cijena energenata, gnojiva i stočne hrane, postoji realan rizik da ukupna harmonizirana inflacija u Hrvatskoj u 2026. godini dosegnre oko 5 %, što je iznad ranijih procjena.
Prijedlozi HUP-a: Što država mora učiniti?
Kako bi se ojačala otpornost gospodarstva, poslodavci predlažu set hitnih mjera:
Zemljišna reforma: Hitno donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i ubrzanje administrativnih postupaka i natječaja.
Porezno rasterećenje: Smanjenje PDV-a na hranu na razine konkurentnih zemalja u okruženju, uz ukidanje parafiskalnih nameta.
Nova socijalna politika: Postupno napuštanje administrativnog zamrzavanja cijena i uvođenje ciljanih potpora najugroženijima putem Središnjeg registra stanovništva (imovinski cenzus).
