Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) u eurozoni zabilježio je u ožujku snažan zaokret. Nakon što se činilo da je inflacija pod kontrolom, novi energetski šok uzrokovan nestabilnošću na Bliskom istoku prekinuo je trend pada i ponovno podigao razinu cijena iznad ciljane stope Europske središnje banke (ESB).
Statistički podaci ukazuju na najbrži mjesečni rast cijena u posljednje tri i pol godine, što stvara nove izazove za kreatore monetarne politike u Frankfurtu.
Dramatičan preokret u cijenama energije
Dok je početak godine obilježio pad cijena energenata, ožujak je donio potpuni obrat:
Godišnji skok: Energija je u ožujku bila 4,9 % skuplja nego u istom mjesecu prošle godine. Usporedbe radi, još u siječnju su cijene energije bile u padu od 4 %.
Mjesečni udar: Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za nevjerojatnih 6,8 %, što je najsnažniji mjesečni porast od početka rata u Ukrajini (ožujak 2022.).
Hrana i usluge: Blago usporavanje usred općeg rasta
Zanimljivo je da su ostale ključne komponente inflacije pokazale znakove posustajanja, što je donekle ublažilo ukupni indeks:
Svježa hrana: Iako je i dalje skupa (+4,1 % godišnje), rast je sporiji nego u veljači kada je iznosio 4,6 %.
Usluge: Godišnji rast cijena usluga usporio je s 3,4 % na 3,2 %.
Temeljna inflacija: Kada se isključe nestabilne cijene energije i svježe hrane, inflacija je zapravo blago pala s 2,3 % na 2,2 %, što ukazuje na to da su trenutni pritisci primarno uvezeni kroz energente.
Izazov za Europsku središnju banku
ESB definira stabilnost cijena na razini od točno 2 %. Skok na 2,5 % u ožujku, uz mjesečnu stopu rasta od 1,2 % (najvišu od listopada 2022.), sugerira da borba protiv inflacije još nije gotova. Poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka pokazali su se kao ključni faktor koji može brzo poništiti višemjesečne napore u stabilizaciji tržišta.
