Savjet za karijeru

Je li nam stvarno potrebno toliko coacheva na tržištu?

Što se dogodilo s onim kvalitetnim coachingom? Kako razlikovati pravog coacha od "prodavača magle" ?

Sandro Kraljević, mag. psych

Coaching- termin koji danas izvire iz gotovo pa svake web-stranice i društvene platforme koja se bavi nekim oblikom osobnog razvoja. S coachevima se susrećemo svakodnevno, bilo uživo ili online putem, dok je sam coaching profesija koja se našla na posjetnicama pozamašnog broja pojedinaca na ovom relativno malenom tržištu lijepe naše. Profesija koja je na spomen nekoć izazivala intrigu i zainteresiranost sada najčešće izaziva potpunu indiferentnost, a kod nekih čak i gađenje.

Što se dogodilo s onim kvalitetnim coachingom? Kako razlikovati pravog coacha od "prodavača magle" ? Zbog čega je ova profesija u posljednjih par godina uzela tolikog maha? I kako to da još uvijek ne postoji nikakva regulativa korištenja samog termina "coach"? Jedna su to od brojnih pitanja koja su se, zbog ovih novih trendova, sama po sebi počela nametati.

First things first - kojoj vrsti stručnjaka uopće pripadate?


Jeste li se i Vi našli u ovoj suvremenoj coaching "kaši"? Jedna od posljedica tolike raširenosti i popularnosti samog termina "coach" je i ta da su ga na posjetnice počeli stavljati čak i oni se suštinski ne bave coachingom, već nekom drugom vrstom srodne djelatnosti, samo zato jer im taj termin zvuči vrlo otmjeno i moderno. Stoga je važno prvo jasno definirati koje sve vrste srodnih stručnjaka postoje, kako bismo izbjegli nepromišljeno razbacivanje pogrešnom terminologijom, pa čak i bespotrebne novčane kazne.

Psiholog - psihologom se može zvati isključivo osoba koja ima akademski naziv diplomiranog psihologa, odnosno magistra psihologije, te je položila stručni ispit pri Hrvatskoj psihološkoj komori i dobila osnovnu dopusnicu za obavljanje psihološke djelatnosti. Ona Vam omogućuje da obavljate psihološku dijagnostiku, tretmane i stručna istraživanja, bavite se savjetodavnim radom, te održavate razne psihološke edukacijske aktivnosti. Osobe koje navedene uvjete nisu ispunile, a predstavljaju se kao psiholozi ili obavljaju neku od spomenutih djelatnosti, u izravnom su kršenju Zakona o psihološkoj djelatnosti, te riskiraju novčanu kaznu i do 10.000,00 kuna.

Psihoterapeut - psihoterapeutom se može zvati isključivo osoba koja je završila integrirani program neke od psihoterapijskih škola i ispunila sve uvjete za dobivanje psihoterapeutskog certifikata. Takvi programi u prosjeku traju 4 do 5 godina, s određenom količinom supervizijskog rada. Svakako valja napomenuti da neke psihoterapijske programe mogu pohađati samo psiholozi i liječnici, kao i činjenicu o relativno novoizglasanom Zakonu o djelatnosti psihoterapije, čije Vas kršenje odredbi može koštati i do 50.000,00 kuna.

Coach - za razliku od prethodna dva termina, coach (barem zakonski) ne zahtjeva nikakve posebne uvjete za svoje korištenje, odnosno coachem se praktički može zvati bilo tko. Međutim, ako želite biti dobar coach, ono što se svakako preporučuje jest da posjedujete napredne komunikacijske vještine, da poznate osnove individualnog rada s ljudima, te da u svojoj kutiji s alatom imate certifikat nekog od programa za edukaciju coacheva. Bilo bi lijepo kada biste se coachem zvali ako svojim klijentima ne dajete gotova rješenja njihovih problema, već ih pažljivim postavljanjem pitanja i sagledavanjem njihovih životnih situacija iz različitih perspektiva navodite na samostalno otkrivanje, što dugoročno pomaže u razvoju njihovih kako profesionalnih, tako i osobnih potencijala.

Konzultant - ako se odlučite zvati konzultantom, onda je poželjno da iza sebe imate određenu količinu radnog iskustva ili barem da posjedujete veliku količinu stručnog znanja, koja Vam pomažu da svojim klijentima ponudite konkretan, stručan savjet, i tako im pomognete riješiti izazov s kojim se suočavaju. Suština konzultantskog posla upravo je u davanju tih konkretnih prijedloga temeljenih na ekspertizi, što je djelomično u suprotnosti s načinom rada kojem pribjegavaju coachevi.

Mentor - mentorima se mogu zvati osobe koje svojom ekspertizom pomažu novim zaposlenicima, te mladim i manje iskusnim pojedincima, kako bi što prije savladali izazove na nekom od svojih područja djelovanja. Ljepota mentorskog posla upravo je u tome da s jedne strane daju gotova rješenja problema s kojima se mogu susresti njihovi mlađi kolege, a istovremeno im i ostavljaju dovoljno prostora da neke od tih izazova riješe promišljanjem i davanjem vlastitih prijedloga. Upravo zbog te ravnoteže možemo reći da su mentori negdje između coacheva i konzultanata.


U redu, izgleda da ste zaista coach - kako ugrabiti svoj dio tržišnog kolača?


Na tržištu koje je preplavljeno izlizanim i "kopi-pejstanim" web-stranicama i Facebook oglasima u kojima se spominju termini life ili business coachinga, zaista je potrebno na neki način odskakati od drugih. Evo stoga par preporuka:

Brendirajte se - Vašoj ciljanoj publici recite kako radite, koje coaching metode koristite u svom radu, kome ste do sada pomogli, te zašto bi se oni trebali odlučiti baš za Vas, a ne za nekog drugog coacha. Ovdje stvarno dajte mašti na volju; nemojte koristiti dosadne i već viđene fraze samo zato da reda radi nešto napišete.
Aktivno i redovito radite na sebi, usavršavajući vlastito znanje iz područja primijenjene psihologije, učeći nove coaching tehnike, te prateći nove trendove iz područja coachinga. Završeni tečaj i dobiveni certifikat Vas ne čine dobrim coachem, već dugogodišnja praksa i svjesnost da Vaša edukacija neće nikada završiti.
Učlanite se u Hrvatsku udrugu za coaching, u kojoj se možete povezati s ostalim stručnjacima i coachevima na području Hrvatske. HUC će Vam omogućiti da naučite nove i usavršite postojeće coaching tehnike, izmijenite svoje iskustvo s ostalim stručnjacima, te redovito pohađate coaching praksu.


I, je li nam onda stvarno potrebno toliko coacheva na tržištu?


Zapravo nema točnog odgovora na ovo pitanje. Međutim, kako bih Vam ga barem malčice približio, htio bih ga usporediti s odgovorom na ovo pitanje: je li nam stvarno potreban kafić na svakom ćošku naše domovine? Neki kafići su vrlo popularni, te nam prvi padaju na pamet kada nas netko pita gdje se može popiti dobra kava u gradu. Njihove terase su uvijek pune žamora, društvene mreže su ispunjene objavama ljudi koji se "tagiraju" u njima, te njihovi vlasnici uporno rade da njihov brand održe na visokoj razini.

Neki su pak kafići nastali samo zbog toga što njihovi vlasnici nisu znali čime bi se htjeli baviti u životu, pa su se odlučili okušati u biznisu koji je "ionako popularan", samo da što prije zgrnu nešto novaca. Neki njihovi poznanici su im u par rečenica objasnili kako se vodi kafić, otvorili su ga "navrat-nanos", samo da što prije krenu s poslom, te se uopće ne brinu za kvalitetu kave koju poslužuju, već samo da podmire sve troškove i "izguraju" mjesec do kraja - a gostiju će uvijek biti, jer će valjda uvijek netko "naletjeti" na kavu.

Za neke kafiće nismo nikad čuli u našem životu, ali ćemo od naših prijatelja dobili odličnu preporuku za njih, pa ćemo otići tamo i ugodno ćemo se iznenaditi njihovom kavom. Nakon toga ćemo i mi drugima sa zadovoljstvom dati preporuku da odu tamo na kavu, što će kroz vrijeme rezultirati time da će ti "anonyomus" kafići postati jedni od popularnijih u gradu.

Otići ćemo u neke kafiće koji uistinu imaju dobar promet te ćemo jednom popiti kavu tamo, ali će se na kraju ispostaviti da će to biti prvi i zadnji put - odlučit ćemo da nam ne odgovara njihov interijer, glazba koju puštaju, vrsta kave koju koriste, ili urednost njihovog toaleta. I to je skroz u redu - ti kafići će i dalje imati dobar promet, samo nisu po našoj mjeri.

U neke kafiće ćemo zalutati jer smo se slučajno našli u kvartu u kojem se oni nalaze (u koji inače ne zalazimo), te nam se baš javila snažna potreba da popijemo kavu. Ako se ta kava ispostavi lošom, popit ćemo je što je brže moguće ili ćemo šalicu ostaviti polupraznom, odlazeći što prije iz tog kafića, i nastojeći zaboraviti taj odvratni okus u našim ustima. S druge strane, ako je kava bila dobra, bit ćemo zadovoljni, ali se zapravo nećemo vraćati u taj kafić, jer sumnjamo da ćemo se više naći u tom kvartu - kavu smo popili u trenutku kada nam je trebala, i sad idemo dalje s našim životom.

Zaključak?


Za svakog ima ponešto, a vrijeme će pokazati tko su uistinu oni pravi. Sapienti sat.

Podijeli:

Image Description

Sandro Kraljević, mag. psych

Osnivač i direktor Mind Laba. Član je Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog udruženja za bihevioralno kognitivne terapije, HR centra, udruge U4HR, te Hrvatske udruge za coaching. Redovito piše za razne časopise i medije o različitim temama primijenjene psihologije.
Još savjeta

14 savjeta kako se ponašati prvi dan na novom poslu

U ljudskoj je prirodi da formiramo percepciju o novim suradnicima na temelju početnih dojmova. Takve jednostavne prosudbe drugih osoba se mogu pretvoriti i u dugoročne percepcije koje mogu utjecati na vašu karijeru i na uspjeh u kompaniji u kojoj radite. To je dobra vijest za osobe koje ostavljaju dobar prvi dojam, međutim ako ostavljate negativan prvi dojam onda bi vam to dugoročno moglo ugroziti karijeru

10 osobina koje čine dobrog menadžera, prema Googleovim internim istraživanjima

U Google-u smo uvijek vjerovali da biti menadžer, pogotovo u dijelu inženjerstva, morate biti jako stručni ili bolji stručnjak od ljudi koji rade za vas, no ispada da je to apsolutno najmanje važno.

Gdje se vidite za 5 godina?

Ako ste nedavno diplomirali i zapravo tek započinjete karijeru, onda biste najvjerojatnije htjeli samo reći da nemate pojma što želite radit za 5 godina, samo tražite neki posao s kojim možete plaćati vaše račune

Putovanje karijere

Jesam li na stanici za odlazak?

Kada je najbolje poslati prijavu za posao?

U nekoliko savjeta sam i sama prije vjerovala, no isti su se vremenom pokazali nebitnima. "Nemoj slati prijavu za posao kasno navečer jer je nepristojno", "Nemoj je slati vikendom da eventualno ne smetaš potencijalnom poslodavcu", i razni drugi... Pa kada je onda najbolje vrijeme za poslati prijavu za posao?

Kako uvjeriti vašeg šefa da podrži vaše ideje: Savjeti za uspješno zastupanje vaših ideja

Jeste li ikada imali sjajnu ideju, ali ste se bojali kako će je vaš šef prihvatiti? Nije rijetkost da se suočimo s ovim izazovom, ali s pravim pristupom možete uvjeriti čak i najtvrdoglavije šefove da podrže vaše ideje.


© 2026 Adorio - made within Croatia