Dok se na Zemlji vode rasprave o energetskoj održivosti AI modela, Kina i američki SpaceX pogled su uputili prema zvijezdama. Prema najnovijim izvješćima, svemir će do 2030. godine postati glavno čvorište za obradu podataka, koristeći neograničenu solarnu energiju izvan Zemljine atmosfere.
Kineska korporacija za svemirsku znanost i tehnologiju (CASC) otkrila je planove za izgradnju digitalne infrastrukture kapaciteta od barem jednog gigavata, čime bi Kina postala predvodnik u "međuzvjezdanoj navigaciji" i računalstvu.
Integracija energije i inteligencije
Kineska strategija počiva na tri ključna stupa integracije:
Duboka integracija: Objedinjavanje računalne snage, pohrane i propusnosti prijenosa u jedinstveni orbitalni sustav.
Edge Computing u orbiti: Podaci prikupljeni satelitima obrađivat će se trenutno u svemiru, umjesto da se šalju na Zemlju, čime se štedi vrijeme i energija.
Svemirska solarna energija: Korištenje gigantskih solarnih farmi koje bi napajale ove "AI tvornice".
Muskova vizija: Svemir kao najjeftiniji podatkovni centar
Elon Musk je prošlog tjedna u Davosu potvrdio da SpaceX planira lansiranje svojih AI satelita u iduće dvije do tri godine.
„Izgradnja podatkovnih centara u svemiru nameće se sama po sebi. Solarna energija u orbiti proizvodi pet puta više energije nego na tlu“, istaknuo je Musk.
Financiranje ovog ambicioznog plana SpaceX planira osigurati kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO) dionica krajem 2026. godine. Zahvaljujući raketama Falcon 9 koje se mogu višekratno koristiti, SpaceX trenutno drži prednost u troškovima lansiranja, dok Kina još uvijek radi na usavršavanju slične tehnologije.
Obrazovanje za "Svemirske talente"
Kina svoje ambicije podupire i institucionalno. Otvaranjem prve Škole međuzvjezdane navigacije pri Kineskoj akademiji znanosti, Peking želi stvoriti novu generaciju stručnjaka koji će upravljati sustavima dubokog svemira. Uz AI centre, CASC najavljuje i postupni razvoj svemirskog turizma u niskoj Zemljinoj orbiti, čime svemir prestaje biti samo znanstveni laboratorij i postaje industrijska zona nove petoljetke.
Dok Peking planira do 2030., Musk cilja na 2028. godinu. Ishod ove utrke mogao bi odrediti tko će kontrolirati "mozak" digitalne civilizacije u desetljećima koja dolaze.
