Prema najnovijim podacima HNB-a, kreditne institucije u Hrvatskoj zadržale su visoku razinu stabilnosti i sigurnosti tijekom protekle godine. Dok se imovina banaka popela na povijesno visoke razine, pokazatelji kvalitete portfelja ukazuju na odgovorno upravljanje rizicima, čak i uz blago usporavanje rasta dobiti.
U sustavu trenutno posluje 20 institucija čije je poslovanje obilježeno nastavkom kreditiranja kućanstava i poduzeća, uz istovremeno smanjenje udjela neprihodonosnih izloženosti.
Rast imovine i kreditna aktivnost
Ukupna imovina sustava dosegnula je 91,1 milijardu eura, što predstavlja rast od 8,3 %.
Kreditiranje: Ukupni krediti porasli su za 0,7 milijardi eura (+1,1 %).
Fokus rasta: Glavni pokretači bili su sektori kućanstava i nefinancijskih društava (poduzeća).
Likvidna sredstva: Zabilježen je pad visokolikvidnih sredstava kod središnje banke, što upućuje na to da su banke dio tih sredstava usmjerile u plasmane i druge investicije.
Kvaliteta portfelja: Udio loših kredita na povijesnom dnu
Jedan od najvažnijih podataka je daljnje čišćenje bilanci banaka. Udio loših kredita (NPL) smanjio se na 2,3 %.
Poduzeća: Zabilježen značajan pad neprihodonosnih kredita.
Kućanstva: U ovom segmentu primijećen je blagi, ali kontrolirani rast loših plasmana.
Profitabilnost i kapitalna snaga
Iako su banke i dalje vrlo profitabilne, zabilježen je blagi pad u odnosu na rekordnu 2024. godinu:
Ukupna dobit: 1,4 milijarde eura (-6,1 %).
ROA (Prinos na imovinu): S 1,9 % na 1,6 %.
ROE (Prinos na kapital): S 16,3 % na 14,6 %.
Unatoč tom padu, kapitaliziranost je ostala na zavidnim razinama. Stopa ukupnog kapitala iznosi 22,7 %, što je gotovo tri puta više od propisanog minimuma od 8 %.
Likvidnost bez presedana
Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) iznosi visokih 213 %. S obzirom na to da je regulatorni minimum 100 %, podatak govori da banke raspolažu s dvostruko više likvidnih sredstava nego što im je potrebno za pokrivanje potencijalnih stresnih scenarija odljeva novca.
