Na konferenciji "Nova industrijska strategija: Tehnologija. Ljudi. Kapital", održanoj u okviru sajmova BIAM i Zavarivanje, predstavljeni su obrisi novog smjera hrvatskog gospodarstva. Ipak, uz najave modernizacije, u prvi plan je izbio otvoreni sukob Ministarstva gospodarstva i Državnog zavoda za statistiku oko točnosti podataka koji diktiraju percepciju ekonomske stvarnosti.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je kako je vrijeme za "industrijski miks" u kojem će dominirati visoka dodana vrijednost, ali uz snažnu zaštitu prehrambene suverenosti.
Nacionalni plan 2027. – 2034.: Što se mijenja?
Novi Nacionalni plan industrijskog razvoja bit će javno predstavljen za nekoliko tjedana, a ključne odrednice su:
Visoka tehnologija: Cilj je jačanje trenutno podzastupljenih sektora poput farmaceutske i kemijske industrije.
Prehrambena suverenost: Iako prehrambeni sektor ne donosi uvijek visoku dodanu vrijednost, označen je kao kritičan za nacionalnu sigurnost.
Otpornost na šokove: Strategija se oslanja na stabilan rast BDP-a, koji je i dalje iznad prosjeka eurozone, unatoč globalnim energetskim poremećajima.
Ministar Šušnjar vs. DZS: "Statistika je zanimljiva disciplina"
Najveće iznenađenje konferencije bile su ministrove izravne sumnje u rad Državnog zavoda za statistiku. Šušnjar je problematizirao dva ključna podatka:
Cijena struje: Odbacio je ranije tvrdnje DZS-a da Hrvatska ima najskuplju struju za gospodarstvo, rekavši da se to nakon analize Ministarstva promijenilo.
Izračun inflacije: Na podatak o ožujskoj inflaciji od 4,8 %, ministar je zatražio sastanak s DZS-om kako bi vidio na temelju čega se ona izračunava, kritizirajući netransparentnost "košarice" proizvoda.
"Ne možemo dobiti što je sastavni dio košarice, to je nečije autorsko djelo", naglasio je Šušnjar, odbacujući istodobno i teze HUP-a o prevelikim plaćama u javnom sektoru kao "selektivno prikazivanje statistike".
Zagreb kao industrijsko središte i europski "Made in Europe"
Gradonačelnik Tomislav Tomašević podsjetio je da Zagreb s petinom stanovništva generira trećinu hrvatskog BDP-a, naglasivši da je jaka industrija jedini pravi odgovor na stalne krize. S tim se složila i Zrinka Ujević iz Predstavništva Europske komisije, istaknuvši inicijativu "Made in Europe". Cilj je smanjiti ovisnost o uvozu i vratiti ključnu proizvodnju na europsko tlo kako bi proizvodi bili dostupniji i sigurniji.
