Europsko energetsko tržište jutros je pogodila nova vala nesigurnosti. Cijene plina skočile su za više od 20 posto u samo nekoliko sati trgovanja, reagirajući na subotnje vojne napade i iransku odmazdu koja je ugrozila stabilnost Perzijskog zaljeva.
Dok se Europska unija sve više oslanja na ukapljeni plin (LNG) nakon obustave uvoza iz Rusije, trenutna blokada ključnih pomorskih puteva stavlja energetsku neovisnost kontinenta na veliku kušnju.
Rekordni skok na burzi TTF
Trgovanje na digitalnoj burzi u Nizozemskoj (TTF) jutros je bilo izrazito volatilno:
Trenutna cijena: 39,84 eura po megavatsatu (MWh).
Maksimalni skok: Rast od 24,6 % u odnosu na kraj prošlog tjedna.
Vrhunac: Cijena se nakratko približila razini od 41 euro, što je najviša cijena od veljače prošle godine.
Hormuški tjesnac: Uska grla ukapljenog plina
Iako Iran nije službeno zatvorio Hormuški tjesnac, promet tankera je praktički stao zbog sigurnosnih rizika i odluke osiguravatelja da prestanu pokrivati pošiljke u regiji Perzijskog zaljeva.
Značaj tjesnaca za energetiku (prema IEA):
LNG: Kroz tjesnac prolazi otprilike petina ukupnih svjetskih isporuka ukapljenog plina.
Katar: Kao vodeći svjetski izvoznik LNG-a i ključni partner EU-a, Katar sve svoje isporuke usmjerava upravo ovim putem.
Nafta: Dnevni tranzit od 20 milijuna barela nafte dodatno opterećuje stabilnost regije.
Promjena strategije EU-a pod pritiskom
Europska unija se nalazi u nezavidnom položaju jer je provela plan prekida nabave ruskog plina cjevovodima. Trenutna struktura uvoza oslanja se na tri glavna stupa:
SAD (LNG)
Katar (LNG – trenutno ugrožen)
Norveška (Cjevovodni plin)
Budući da je tranzit iz Katara paraliziran, pritisak na američke i norveške izvore će se pojačati, što bi moglo dovesti do daljnjeg rasta cijena u cijelom energetskom lancu.
