Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu rasta za četvrto tromjesečje 2025., koja potvrđuje iznimnu otpornost i dinamiku domaćeg gospodarstva. Ubrzanje s 2,3 % iz prethodnog kvartala na sadašnjih 3,6 % rezultat je sinergije domaće potražnje i oporavka izvoza.
Ukupni gospodarski rast u cijeloj 2025. godini procjenjuje se na 3,2 %, čime Hrvatska nastavlja značajno nadmašivati prosječne stope rasta u Europskoj uniji.
Struktura rasta: Potrošnja i investicije kao stupovi
Glavni motori rasta u posljednjem lanjskom kvartalu bili su domaći čimbenici:
Državna potrošnja: Zabilježila je snažan skok od 4,7 % (nakon 3,8 % u prethodnom kvartalu).
Investicije u fiksni kapital: Ostaju visoke s rastom od 6,9 %, unatoč blagom usporavanju u odnosu na prethodni period.
Potrošnja kućanstava: Kao najveća sastavnica BDP-a, ojačala je za 2,6 %, što ukazuje na povjerenje potrošača i stabilnu osobnu potrošnju.
Oporavak izvoza i vanjskotrgovinska bilanca
Nakon negativnih trendova u prethodnom razdoblju, izvoz se vratio na staze rasta:
Izvoz roba i usluga: Porastao za 1,5 % (nakon pada od 1,1 % u Q3).
Izvoz roba: Rastao je brže od usluga, s plusom od 2,4 %.
Uvoz: Zabilježio je minimalan rast od 0,3 %, pri čemu je uvoz roba pao za 0,4 %, dok je uvoz usluga porastao za 3,1 %.
Hrvatska naspram EU i Eurozone
Podaci Eurostata i DZS-a pokazuju da Hrvatska ostaje predvodnica rasta u integriranoj Europi. Dok se eurozona i EU bore s niskim stopama rasta, hrvatski su rezultati višestruko bolji:
Hrvatska bilježi snažan godišnji rast od 3,3 % (prema sezonski prilagođenim podacima).
Europska unija na razini prosjeka svih članica ostvaruje rast od 1,4 %.
Eurozona, kao uže područje zajedničke valute, bilježi godišnji rast od 1,3 %.
Ovi podaci jasno pokazuju da je realni rast domaćeg gospodarstva više nego dvostruko brži od prosjeka Unije, što potvrđuje nastavak procesa bržeg približavanja Hrvatske razini razvijenosti najsnažnijih europskih ekonomija.
