HPK

HPK

HPK upozorava: Novi ekološki porezi EU-a

Primjena Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM), koji je od početka ove godine postao potpuno operativan, izazvala je tektonske poremećaje u europskoj poljoprivredi. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava da je otežan pristup mineralnim gnojivima izvan EU postao izravna prijetnja opstanku hrvatskih ratara i ukupnoj sigurnosti hrane.

Prema najnovijim podacima Europske komisije, uvoz umjetnih gnojiva doživio je kolaps, što dovodi do neizvjesnosti uoči ključnih poljoprivrednih radova.

Ovisnost EU o uvoznim gnojivima

Europska unija, unatoč pokušajima postizanja samodostatnosti, i dalje kritično ovisi o vanjskim dobavljačima za ključne komponente gnojiva:

  • Dušična gnojiva: 30 % uvoza.

  • Fosforna gnojiva: 65 % uvoza.

  • Kalijeva gnojiva: Čak 85 % uvoza.

Otežavanjem uvoza putem CBAM-a, europska proizvodnja postaje drastično skuplja, dok su poljoprivrednici istovremeno izloženi konkurenciji jeftinih finalnih proizvoda (poput žitarica iz Ukrajine) koji ulaze na tržište bez carina.

CBAM: Ekološki ciljevi vs. poljoprivredna realnost

CBAM je osmišljen kako bi se izjednačili troškovi emisija stakleničkih plinova za robu proizvedenu u EU i onu uvezenu iz zemalja s blažim ekološkim standardima. Međutim, u praksi je doveo do sljedećih problema:

  1. Pad uvoza: Smanjenje uvoza za više od 80 %.

  2. Rast cijena: Smanjena dostupnost automatski podiže cijene preostalih zaliha.

  3. Gubitak konkurentnosti: Hrvatski ratari, koji su nekada imali sigurnost uz kutinsku Petrokemiju, sada su potpuno prepušteni nestabilnom globalnom tržištu.

Izjava predsjednika HPK

Predsjednik HPK, Mladen Jakopović, oštro je kritizirao trenutnu politiku u Bruxellesu:

"EU je sama sebi maćeha, jer na jednoj strani uništava ratare tako da dopušta uvoz bez carina jeftinijih žitarica iz primjerice Ukrajine, a na drugoj stani zabranjuje uvoz jeftinijih gnojiva izvan EU. Dok je Hrvatska imala punu proizvodnju u kutinskoj Petrokemiji hrvatski poljoprivrednici imali su koliko-toliko stabilnu opskrbu i dostupnost gnojiva po konkurentnim cijenama, no sadašnja situacija kada smo ovisni o uvozu, naše poljoprivrednike kao i druge EU proizvođače, stavlja u nezavidnu poziciju."

Zahtjevi za hitnim mjerama

Udruženje Copa Cogeca, uz podršku HPK, traži od Europske komisije pragmatičan pristup:

  • Odgoda primjene carina na uvoz gnojiva dok se ne stabilizira tržište.

  • Tehnička prilagodba CBAM-a kako bi se osigurala predvidljivost cijena.

  • Nadoknada troškova za poljoprivrednike koji trpe izravnu štetu zbog uvođenja ovog mehanizma.

Primjena Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM), koji je od početka ove godine postao potpuno operativan, izazvala je tektonske poremećaje u europskoj poljoprivredi. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava da je otežan pristup mineralnim gnojivima izvan EU postao izravna prijetnja opstanku hrvatskih ratara i ukupnoj sigurnosti hrane.

Prema najnovijim podacima Europske komisije, uvoz umjetnih gnojiva doživio je kolaps, što dovodi do neizvjesnosti uoči ključnih poljoprivrednih radova.

Ovisnost EU o uvoznim gnojivima

Europska unija, unatoč pokušajima postizanja samodostatnosti, i dalje kritično ovisi o vanjskim dobavljačima za ključne komponente gnojiva:

  • Dušična gnojiva: 30 % uvoza.

  • Fosforna gnojiva: 65 % uvoza.

  • Kalijeva gnojiva: Čak 85 % uvoza.

Otežavanjem uvoza putem CBAM-a, europska proizvodnja postaje drastično skuplja, dok su poljoprivrednici istovremeno izloženi konkurenciji jeftinih finalnih proizvoda (poput žitarica iz Ukrajine) koji ulaze na tržište bez carina.

CBAM: Ekološki ciljevi vs. poljoprivredna realnost

CBAM je osmišljen kako bi se izjednačili troškovi emisija stakleničkih plinova za robu proizvedenu u EU i onu uvezenu iz zemalja s blažim ekološkim standardima. Međutim, u praksi je doveo do sljedećih problema:

  1. Pad uvoza: Smanjenje uvoza za više od 80 %.

  2. Rast cijena: Smanjena dostupnost automatski podiže cijene preostalih zaliha.

  3. Gubitak konkurentnosti: Hrvatski ratari, koji su nekada imali sigurnost uz kutinsku Petrokemiju, sada su potpuno prepušteni nestabilnom globalnom tržištu.

Izjava predsjednika HPK

Predsjednik HPK, Mladen Jakopović, oštro je kritizirao trenutnu politiku u Bruxellesu:

"EU je sama sebi maćeha, jer na jednoj strani uništava ratare tako da dopušta uvoz bez carina jeftinijih žitarica iz primjerice Ukrajine, a na drugoj stani zabranjuje uvoz jeftinijih gnojiva izvan EU. Dok je Hrvatska imala punu proizvodnju u kutinskoj Petrokemiji hrvatski poljoprivrednici imali su koliko-toliko stabilnu opskrbu i dostupnost gnojiva po konkurentnim cijenama, no sadašnja situacija kada smo ovisni o uvozu, naše poljoprivrednike kao i druge EU proizvođače, stavlja u nezavidnu poziciju."

Zahtjevi za hitnim mjerama

Udruženje Copa Cogeca, uz podršku HPK, traži od Europske komisije pragmatičan pristup:

  • Odgoda primjene carina na uvoz gnojiva dok se ne stabilizira tržište.

  • Tehnička prilagodba CBAM-a kako bi se osigurala predvidljivost cijena.

  • Nadoknada troškova za poljoprivrednike koji trpe izravnu štetu zbog uvođenja ovog mehanizma.

Još vijesti


Još vijesti



© 2026 Adorio - made withfor