Najnoviji podaci DZS-a o broju zaposlenih u industriji otkrivaju duboke promjene u strukturi domaćeg gospodarstva. Dok tradicionalni sektori prerađivačke industrije gube radnu snagu, energetika i rudarstvo pokazuju otpornost, a tehnološki napredak omogućuje rast proizvodnosti s manjim brojem ljudi.
Početak godine obilježen je negativnim trendovima u zapošljavanju na mjesečnoj i godišnjoj razini, što ukazuje na nastavak restrukturiranja velikih industrijskih sustava.
Prerađivačka industrija: Najveći padovi u odjeći i brodogradnji
Prerađivačka industrija, koja čini 92 % ukupne industrijske zaposlenosti, ključni je generator statističkih minusa:
Mjesec na mjesec: Pad broja zaposlenih od 3,3 %.
Godišnja razina: Pad od 6,2 %.
Unutar ovog sektora, situacija je dramatična u dvije specifične grane:
Proizvodnja odjeće: Pad zaposlenosti od čak 33,8 %.
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja): Pad od 29,6 %.
Nasuprot njima, proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda bilježi rekordan rast zaposlenosti od 33,7 % na godišnjoj razini.
Otpornost energetike i rudarstva
Dok prerađivački sektor bilježi gubitke, uslužni i ekstrakcijski dijelovi industrije zapošljavaju:
Rudarstvo i vađenje: Porast od 3,2 % mjesečno i 4 % godišnje.
Opskrba energijom, plinom i parom: Rast od 0,3 % mjesečno i 3,2 % godišnje.
Paradoks proizvodnosti: Manje ljudi, veći učinak
Iako je broj radnika u industriji smanjen za 5,4 % na godišnjoj razini, industrija kao cjelina postala je učinkovitija. Ukupna proizvodnost rada u siječnju 2026. veća je za 2,9 % u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Ovaj podatak sugerira da se smanjenje broja radnika u određenim granama nadoknađuje većom automatizacijom ili boljom organizacijom posla u preostalim zdravim dijelovima industrije.
