Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za svibanj, donoseći prijeko potreban optimizam za domaće gospodarstvo. Nakon što je u travnju inflacija dosegnula vrhunac od 5,8 %, što je bila najviša razina u posljednje dvije i pol godine, svibanj je donio promjenu trenda i usporavanje rasta cijena.
Glavne poluge ovog usporavanja kriju se u stabilizaciji energetskog sektora, dok usluge i dalje ostaju primarni generator inflatornih pritisaka.
Pregled po komponentama: Energija u padu, usluge i dalje rastu
Detaljnija analiza DZS-ovih podataka za svibanj na mjesečnoj i godišnjoj razini otkriva sljedeća kretanja:
Energija: Na godišnjoj razini i dalje bilježi visok rast od 16,9 %, ali je ključan preokret napravljen na mjesečnoj razini, gdje su cijene energije u odnosu na travanj pale za 2 %.
Usluge: Nastavljaju s rastom i drže visoku godišnju stopu od 7,9 %, uz mjesečni skok od 0,4 %.
Hrana, piće i duhan: Bilježe umjereni godišnji rast od 2,3 %, dok su na mjesečnoj razini u prosjeku ostali na potpuno istoj razini.
Industrijski proizvodi (bez energije): Zabilježili su blagi pad cijena od 0,7 % na godišnjoj razini.
Konačni i detaljni podaci prema službenoj europskoj ECOICOP klasifikaciji bit će objavljeni 15. lipnja.
Eurostat: Hrvatska više nije rekorder eurozone
Istodobno s domaćom statistikom, Eurostat je objavio podatke mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), prema kojem stopa inflacije u Hrvatskoj iznosi 4,9 %.
Dok je prosječna inflacija u eurozoni blago ubrzala na 3,2 %, Hrvatska je izgubila neslavnu titulu države s najvišim rastom cijena. Tri su članice u svibnju imale lošiju situaciju:
Bugarska (nova članica): Predvodi ljestvicu s visokih 6,3 % inflacije.
Litva: Zabilježila stopu od 5,1 %.
Grčka: Pozicionirala se tik ispred Hrvatske s pet posto.
