Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je rezultate petog vala Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK), pružajući najdetaljniji uvid u ekonomsko stanje građana. Podaci otkrivaju državu "vlasnika nekretnina" čije je bogatstvo na papiru znatno naraslo, no svakodnevna potrošnja pod pritiskom inflacije postaje sve veći izazov, posebice za kućanstva s nižim dohocima.
Istraživanje je obuhvatilo oko 4.000 kućanstava koristeći metodologiju Europskog sustava središnjih banaka, čime se omogućuje izravna usporedba s ostalim zemljama europodručja.
Nekretnine kao temelj bogatstva
Prosječno neto bogatstvo od 183,3 tisuće eura gotovo u potpunosti počiva na "cigli".
Realna imovina: Prosječno iznosi 181,9 tisuća eura. Glavnu stambenu jedinicu posjeduje 87 % kućanstava, dok 26 % posjeduje i druge nekretnine.
Financijska imovina: Čini tek 7 % ukupne imovine (prosječno 13,8 tisuća eura), uglavnom pohranjenih u bankovnim depozitima.
Zaduženost i nejednakost
Oko 30,3 % kućanstava ima dug, čiji prosječni iznos iznosi 22.100 eura. Zanimljivo je da su Ginijevi koeficijenti nejednakosti (mjera nejednakosti bogatstva) pali za 8 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu, što HNB tumači boljom metodologijom ankete, ali i snažnim rastom cijena nekretnina koji je "podigao" vrijednost imovine šireg sloja građana.
Inflacija kao "porez" na siromašnije
Dok su prihodi rasli, troškovi života rasli su još brže. Medijalni bruto dohodak kućanstva iznosi 21.900 eura godišnje.
Najniži dohoci: Kućanstva u donjem dijelu dohodovne ljestvice potrošila su čak 56 % više na hranu i 38 % više na režije u odnosu na 2021. godinu.
Najviši dohoci: Kod najbogatijih 10 % kućanstava, potrošnja na robu i usluge skočila je za 60 %, što ukazuje na rast životnog standarda bogatijih, dok siromašniji troše drastično više samo na puko preživljavanje.
Glavni izvor energije: Drvo ostaje broj jedan
Anketa je potvrdila tradicionalnu strukturu grijanja u Hrvatskoj:
Drvo: 42 % kućanstava.
Prirodni plin: 30 % kućanstava.
Električna energija: 18 % kućanstava.
Korištenje drva kao energenta najizraženije je kod kućanstava s najnižim dohotkom i neto bogatstvom.
