Sukob u Iranu i posljedična energetska kriza trenutačno su u fokusu monetarnih vlasti, no dugoročni rizik za stabilnost potrošačkih cijena mogao bi doći iz sasvim drugog smjera. Analitičari i ugledni financijski kolumnisti upozoravaju na "AI efekt" – val kapitalnih ulaganja u umjetnu inteligenciju koji ubrzano stvara uska grla u globalnim opskrbnim lancima i potiče rast cijena.
Iako javnost primarno strahuje od gubitka radnih mjesta i deflacijskih pritisaka koje bi automatizacija trebala donijeti u budućnosti, ekonomski podaci sugeriraju da nas u idućim godinama prvo čeka faza povišene inflacije potaknuta ekstremnom potražnjom.
Vrtoglave brojke: Investicije teške 800 milijardi dolara
Razmjeri tehnološke utrke izravno utječu na globalni BDP, korporativne projekcije i kretanje dionica:
Godišnji proračuni: Poslovna ulaganja u AI infrastrukturu samo će ove godine premašiti 800 milijardi dolara, s tendencijom rasta na bilijunske iznose u bliskoj budućnosti.
Potraga za resursima: Izgradnja podatkovnih centara širom svijeta izazvala je akutnu nestašicu memorijskih čipova, softvera, tehnološke opreme i električne energije.
Pritisak na građevinu: Pomama za infrastrukturom koja može podržati AI modele pokrenula je val investicija u građevinskom i tvorničkom sektoru.
Prvi dokazi iz dokumenta američkog Feda
Dokument američke središnje banke (Fed) s kraja travnja, koji potpisuje i bivši zagovornik strože monetarne politike Stephen Miran, donosi prve empirijske dokaze o tome kako AI već tiho podiže potrošačke cijene građana. Analizom indeksa osobne potrošnje (PCE), utvrđeno je sljedeće:
Iznadprosječan skok: Potrošnja na računalni softver i opremu zabilježila je nezapamćen rast između studenog i ožujka.
Devet standardnih odstupanja: Doprinos softvera i hardvera temeljnoj inflaciji (iz koje su isključeni hrana i energija) bio je za više od devet standardnih odstupanja iznad povijesnog prosjeka.
Primjer s tržišta: Glavni pokretač bio je šokantan skok cijena USB stickova od 70 %, do kojeg je došlo nakon što se u Južnoj Koreji intenzivirala nestašica memorijskih čipova.
Dvostruki udarac: Inflacija potražnje bez rasta produktivnosti
"Procvat kapitalnih ulaganja u umjetnu inteligenciju potiče inflaciju", eksplicitan je strateg Deutsche Banka George Saravelos. On napominje kako na tržištu rada još uvijek nema uvjerljivih dokaza o utjecaju AI-ja na produktivnost, ali je zato pregršt dokaza o inflaciji na strani potražnje.
Geopolitički šokovi na naftnom tržištu i tehnološki procvat tako stvaraju opasan sinergijski učinak. Ulazni troškovi vođeni umjetnom inteligencijom polako se prelijevaju na sve ostale proizvode koji intenzivno koriste mikročipove – od modernih automobila do pametnih kućanskih aparata.
