Potrošnja kućanstava, kao najznačajnija sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), započela je novu godinu u pozitivnom teritoriju. Prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, godišnji rast prometa u trgovini na malo od 3,0 % jasan je signal da hrvatski građani i dalje aktivno troše, unatoč uobičajenom siječanjskom "hlađenju" nakon blagdana.
Ovaj kontinuirani rast, koji traje gotovo tri pune godine bez prekida, pozicionira Hrvatsku među stabilnije ekonomije u regiji po pitanju unutarnje potražnje.
Struktura potrošnje: Hrana i neprehrambeni proizvodi predvode rast
Iako je na mjesečnoj razini (siječanj na prosinac) zabilježen realni pad od 1,2 %, što je sezonski očekivano, godišnja usporedba otkriva specifične trendove po kategorijama:
Hrana, piće i duhan: Zabilježen snažan rast prometa od 6,1 %.
Neprehrambeni proizvodi (osim goriva): Rast od solidnih 5,4 %.
Motorna goriva i maziva: Jedina kategorija u padu, s minusom od 5,7 %, što se može pripisati fluktuacijama cijena i promjenama u navikama putovanja početkom godine.
34 mjeseca rasta – Što to znači za BDP?
Maloprodajni podaci su "lakmus papir" za cjelokupno gospodarstvo. Budući da je potrošnja najveći dio BDP-a, njezina stabilnost izravno utječe na ekonomske prognoze za prvu polovicu 2026. godine.
Ovi podaci nadovezuju se na nedavnu objavu DZS-a prema kojoj je hrvatsko gospodarstvo u posljednjem kvartalu prošle godine poraslo za 3,6 %, obilježivši nevjerojatan niz od 20 kvartala uzastopnog rasta.
Usporedba s prosincem
Iako je niz nastavljen, tempo je nešto umjereniji:
Siječanj 2026.: +3,0 % na godišnjoj razini.
Prosinac 2025.: +4,8 % na godišnjoj razini.
Ovo blago usporavanje rasta uobičajeno je za početak godine, ali dvoznamenkasti broj uzastopnih mjeseci u plusu (34) sugerira da se ne radi o slučajnosti, već o strukturno snažnoj domaćoj potražnji potpomognutoj stabilnim tržištem rada.
