Stanovanje u Njemačkoj postalo je prvorazredno ekonomsko i socijalno pitanje. Reprezentativno istraživanje instituta Allensbach, provedeno za nekretninsku tvrtku Heimstaden, pokazalo je da su milijuni njemačkih podstanara suočeni s paradoksom: iako trpe golem financijski pritisak, strah od gubitka trenutačnih stanarskih prava i potpisivanja novih, skupljih ugovora prisiljava ih da trajno ostanu u istim kvadratima.
Ova pojava dugoročnog ostanka u unajmljenim stanovima stvorila je potpunu ukočenost na tržištu nekretnina najvećeg europskog gospodarstva.
Povijesni ostanak u istim kvadratima: Prosjek skočio na 18 godina
Strah od gubitka krova nad glavom dramatično je promijenio navike njemačkog stanovništva u posljednjem desetljeću:
Produljenje stanovanja: Prosječno vrijeme koje podstanari provedu u istom unajmljenom domu popelo se na čak 18 godina.
Pad mobilnosti: Prije deset godina 40 % stanara živjelo je u istom stanu kraće od pet godina, dok danas tako kratko razdoblje najma navodi svega 26 % ispitanika.
Trajni najam: Udio onih koji u istom domu žive minimalno dva desetljeća (20 godina ili više) skočio je na 24 %, što je rast od šest postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu.
Troškovi života: Skok od 66 % u Berlinu
Prema podacima iz istraživanja, prosječna ukupna stanarina u Njemačkoj (koja uključuje i popratne režijske troškove) porasla je za 20 % i iznosi 807 eura mjesečno. Za 52 % anketiranih građana taj iznos predstavlja velik ili vrlo velik financijski teret.
Međutim, pravi šok čeka one koji su prisiljeni potpisati nove ugovore. U usporedbi s baznom 2016. godinom, cijene novog najma stambenog prostora u velikim njemačkim metropolama dosegnule su ekstremne razine:
Berlin: Bilježi najbrutalniji skok cijena od otprilike 66 %.
München i Hamburg: Cijene novih ugovora u ovim su gradovima veće za gotovo 50 %.
Unatoč snažnom pritisku na kućne budžete, velika većina njemačkih podstanara (83 %) i dalje je iznimno zadovoljna svojim unajmljenim kvadratima. Najviše ocjene dali su lokaciji, rasporedu stana i dostupnosti tople vode, dok su glavne kritike upućene energetskoj potrošnji zgrada, manjku parkinga i, očekivano, visini same rente.
Ponovno aktualna rasprava o izvlaštenju nekretninskih divova
Dugogodišnja i užarena politička rasprava o tome treba li država intervenirati oduzimanjem imovine velikim monopolističkim tvrtkama dobila je svoj statistički odraz u ovoj anketi. Otprilike četvrtina podstanara (25 %) smatra da bi bilo potpuno opravdano izvlastiti velike vlasnike nekretnina i pretvoriti te stanove u javni fond, dok se 34 % ispitanika izričito protivi takvoj radikalnoj opciji. Ova je tema posebno osjetljiva u Berlinu, gdje su građani već ranije na lokalnom referendumu glasali za slične mjere.
