Posljednje nevrijeme koje je zahvatilo središnju i sjevernu Hrvatsku ponovno je u fokus stavilo pitanje financijske zaštite imovine. Izvješće Croatia osiguranja (CO) otkriva zabrinjavajući trend: dok troškovi popravaka drastično rastu, navike građana po pitanju osiguranja ostaju nepromijenjene, ostavljajući većinu vlasnika da sami snose teret obnove.
Do sada je prijavljeno više od 900 šteta, a struktura pokazuje da su najviše stradali krovovi, fasade i vozila parkirana ispod drveća.
Statistika šteta: Manji broj prijava, ali znatno veći troškovi
U usporedbi s razornom olujom iz 2023. godine, trenutačni broj prijava je manji, no financijski udar po pojedinoj šteti je osjetno teži.
Rast troškova: Prosječni iznos isplaćene štete viši je za oko 30 %.
Krovovi kao kritična točka: Vrijednost štete na oštećenim krovovima porasla je za 32 % u odnosu na 2023. godinu.
Vozila: Najčešća oštećenja nastala su uslijed pada stabala i granja, pri čemu su štete na starijim vozilima često proglašene totalnima zbog neisplativosti popravka.
Paradoks "svakog petog građanina"
Bojan Letica, direktor u CO, istaknuo je zanimljivu, ali nelogičnu korelaciju u ponašanju osiguranika u Hrvatskoj.
Imovina vs. Vozila: Tek svaki peti građanin osigurava svoju nekretninu, što je isti udio onih koji ugovaraju kasko za vozila. To začuđuje s obzirom na to da nekretnine nerijetko vrijede i deset puta više od automobila.
Hrvatska vs. EU: Dok je u Hrvatskoj osigurano tek 20-25 % privatnih kuća, prosjek Europske unije je 50 % (svaki drugi građanin).
Kasko pokriće: Tek svako peto vozilo na cestama ima kasko policu koja pokriva štete od nevremena.
Kratkotrajan interes nakon katastrofa
Iskustva nakon potresa i ranijih oluja pokazuju da interes za policama osiguranja naglo skoči neposredno nakon nepogode, ali ubrzo opadne.
"Nadamo se da interes za osiguravanje imovine neće biti kratkotrajan kako se to uobičajeno događa", poručio je Letica, podsjećajući da stambene zgrade, za razliku od obiteljskih kuća, u pravilu imaju zakonski regulirano osiguranje.
