Građanska inicijativa "Stanari zajedno" uputila je službeni zahtjev Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu turizma i sporta kojim traži radikalne izmjene u sustavu oporezivanja kratkoročnog najma. Stanari zahtijevaju da se iznajmljivačima u stambenim zgradama potpuno ukine institut poreznog paušala te uvedu klasični porezi i nameti kakve plaćaju tvrtke i obrti u stvarnom sektoru.
Prema njihovom mišljenju, upravo je nekontrolirana apartmanizacija zgrada glavni generator stambene krize i nestanka autentičnog života u priobalnim gradovima.
Uništavanje stambenog fonda i egzodus domaćeg stanovništva
Inicijativa u svom proglasu upozorava na dramatične društvene i ekonomske posljedice prenamjene stanova u turističke svrhe:
Nepriuštivost nekretnina: Masovni kratkoročni najam doveo je do ekstremnog skoka cijena stanova i poslovnih prostora, onemogućivši mladim obiteljima kupnju prve nekretnine.
Nestanak dugoročnog najma: Pronalazak stana za cjelogodišnji život na obali postao je nemoguća misija jer vlasnici preferiraju profitabilniji ljetni najam.
Propast lokalnih obrta: U središtima gradova tradicionalni obrti i usluge nestaju pred naletom prostora namijenjenih isključivo turistima, koji nakon sezone ostaju zatvoreni veći dio godine.
"Kao posljedicu imamo izuzetno visoke cijene i stanova i poslovnih prostora kako za kupovinu, tako i za najam. Cijeli problem je u činjenici da je masovni turizam na našoj obali samo posljedica otvaranja apartmana u stambenim zgradama", poručuju iz inicijative "Stanari zajedno".
Zahtjev za izjednačavanjem s j.d.o.o. i d.o.o.
Trenutačni sustav u Hrvatskoj omogućuje privatnim iznajmljivačima plaćanje fiksnog godišnjeg poreza po svakom registriranom krevetu. Visinu tog iznosa autonomno određuju gradovi i općine unutar zakonskih okvira koje propisuje država na temelju Indeksa turističke razvijenosti (ITR).
Inicijativa smatra da je takav model duboko nepravedan te traži:
Ukidanje povlaštenog statusa: "Rentijeri" u stambenim zgradama moraju izgubiti pravo na paušal.
Porezna jednakost: Uvođenje svih poreznih obveza i nameta koje plaća svaki građanin koji posluje kroz obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.
Povratak izvornoj namjeni: Stanovi u zgradama moraju služiti isključivo za stanovanje, a ne za bavljenje komercijalnim turizmom.
Vladino podizanje praga – korak u dobrom smjeru ili premalo?
Objava ovog zahtjeva stiže neposredno nakon što je Vlada u sklopu novog antiinflacijskog paketa korigirala donje granice paušalnog poreza za privatne iznajmljivače.
Iako država pojačava pritisak na najrazvijenije zone, inicijativa smatra da to neće riješiti problem stanovanja u zgradama:
Skupina I (Najrazvijenija mjesta): Minimalni paušal raste sa 100 na 150 eura po krevetu godišnje.
Skupina II (Visoko razvijena mjesta): Donja granica penje se sa 70 na 100 eura.
