Nakon što je Vlada na službenoj sjednici predstavila novi antiinflacijski i porezni paket, premijer Andrej Plenković pojasnio je u intervjuu za RTL Danas ekonomsku logiku iza novih mjera. Prema njegovim riječima, paket je dobro kalibriran i pravovremen, a primarni mu je cilj suzbijanje inflatornih pritisaka koji su ostali jedina neriješena tema nakon ostvarenja rasta BDP-a i rasta kreditnog rejtinga.
"Cilj je da onima koji imaju manje bude priuštivo ići u dućan i na godišnji odmor", poručio je Plenković, ističući da država mora uvesti pravednost na tržište.
Rat protiv prekomjernih marži: Pod lupom 1.700 tvrtki
Jedna od najodjekujućih mjera je uvođenje poreza na prekomjerne bruto profitne marže po stopi od 50 %. Premijer je precizirao uvjete pod kojima će Porezna uprava naplaćivati ovaj porez:
Kriterij rasta: Obuhvatit će isključivo kompanije čija će profitna marža u 2026. biti veća za 15 % u odnosu na prosjek prethodne tri godine.
Ekonomska opravdanost: "Ako netko ima profitnu maržu 50 % veću nego lani, tu nešto nije u redu. Netko diže cijene da bi drugome bilo teže", oštar je bio premijer.
Izuzeća od poreza: Mjera se ne odnosi na mikro i male poduzetnike, kao ni na domaće tvrtke koje izvoze više od 50 % svojih proizvoda i usluga.
Balansiranje paušala i pomoć za 580.000 umirovljenika
Komentirajući otpore udruga prema izmjenama paušalnog oporezivanja, Plenković je podsjetio da je broj paušalista skočio s 25.000 na čak 101.000, te da oni trenutno uživaju znatno povoljniji tretman od običnih radnika. "Želimo tu, ne puno, samo malo, izbalansirati po razredima da se dobije pravednost", izjavio je.
Kada je riječ o turističkom sektoru, minimalni godišnji paušal po krevetu za kratkoročni najam diže se simbolično: s 70 na 100 eura u prvom, odnosno sa 100 na 150 eura u drugom slučaju.
Najveći financijski dobitak osjetit će umirovljenici:
Ukidanje poreza: Od 1. siječnja iduće godine u potpunosti se ukida oporezivanje mirovina.
Financijski učinak: Mjera obuhvaća oko 580.000 umirovljenika.
Dodatni proračun: Građanima starije dobi na raspolaganju će ostati ukupno 180 milijuna eura više.
Gospodarski pokazatelji: Duplo brži od prosjeka EU-a
Premijer je odbacio optužbe oporbe da je Vlada kriva za inflaciju, povezujući je s globalnim kontekstom i ratom na Bliskom istoku. Ponosno je istaknuo najnovije podatke DZS-a prema kojima je hrvatsko gospodarstvo u prvom kvartalu 2026. zabilježilo rast od 2,2 %. To je znatno više od prosjeka Europske unije (1 %) i eurozone (0,8 %).
Također je podsjetio na ukupni napredak od 2016. godine do danas: zaposlenih je rekordnih 1,76 milijuna, nezaposlenih tek 61 tisuća, a prosječna plaća narasla je na 1.555 eura (medijalna na 1.317 eura).
Imenovanja Žigmana i Sopte nisu sporna
U završnom dijelu intervjua, Plenković se osvrnuo na aktualna kadrovska rješenja koja su podigla prašinu u javnosti. Za imenovanje Ante Žigmana na čelo HNB-a (čija je supruga ministrica u Vladi) rekao je da se radi o vrhunskom stručnjaku bez stranačke iskaznice čija je misija čuvanje stabilnosti cijena. Vezano uz prelazak Davida Sopte iz Jadrolinije u upravu ACI-ja, naglasio je da DORH ne tereti Soptu za prošlogodišnju pomorsku nesreću, već da nadležna tijela odgovornost vide u osobama koje su upravljale brodom, čime Sopta ima puno pravo nastaviti svoju profesionalnu karijeru.
